Sinonimi: ljekovita čestoslavica, vresovka, razgon, propinjača, trava od ušljame, veronika.
Opis biljke: Zeljasta, višegodišnja, dlakava biljka koja dostigne visinu od 10 do 50 cm. Ima puzavičasto stablo koje izbija iz podanka. Duž stabljike su smješteni sitni, fino nazubljeni dlakavi listići, sive ili pepeljastozelene boje. Sa stabljike se dižu kratki vertikalni izdanci, koji nose male, svijetloplave ili nježno ljubičaste cvjetove. Cvjeta u periodu od maja do augusta, a sakuplja se procvali dio stabljike.
Stanište: Raste po suhim terenima, pored puteva i uz šiblje i grmove, na periferiji šumovitih oblasti, do 1000 m nadmorske visine.
Terapeutske indikacije: Hronična upala bronhija, upala želučane sluznice, upala jetre, reumatizam i kostobolja, pretjerana nervna napetost, depresija, problemi sa pamćenjem i nesvjesticom, za stare rane, varikozni čir, hronična oboljenja kože.
Upotreba: Veronica officinalis se smatrala univerzalnim lijekom, jer je svoju primjenu našla u liječenju kod bolesti pluća, jetre, slezene, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, glavobolje uzrokovane migrenom, kod nagimilavanja otrovnih tvari u organizmu i kod upala usne šupljine i grla. O tome svjedoče brojni pisani srednjovjekovni izvori[1]. Ljekovita biljka, koju ponekad uzgajaju i kao jestivu biljku. Najveću ljekovitu vrijednost imaju biljke koje rastu na periferiji šuma i pod hrastom[2]. U vrijeme kad je harala kuga smatrala se spasonosnom biljkom. široku primjenu ima u narodnoj medicini i fitoterapiji: za liječenje bronhitisa i bronhijalne astme, kao lijek protiv gihta, artritisa, reumatskih i probavnih tegoba, te za poboljšanje apetita[3]. Nedavne studije su pokazale da je čaj od čestoslavice efikasan u prevenciji kod čira na želucu[4].
Ova ljekovita biljka se koristi interno, u vidu pripremljenog čaja ili infuzija, svježeg soka i tinktura. Za spoljnu upotrebu se spravlja dekokt, kojim se tretira bolno mjesto – ispiranjem ili stavljanjem obloga.
Izvori:
[1] www. agroklub/hortikultura
[2] dr. donald Miler: Prirodna medicina
[3] Priručnik o lekovitim biljkama
[4] www. agroklub/hortikultura




















